Fruškogorski manastiri
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/08/Vojvodina_manastiri.png/250px-Vojvodina_manastiri.png)
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/f9/2006_Vrdnik_010.jpg/250px-2006_Vrdnik_010.jpg)
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/58/Manastir_Grgeteg.jpg/250px-Manastir_Grgeteg.jpg)
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/d/d3/Kru%C5%A1edol_monastery.jpg/250px-Kru%C5%A1edol_monastery.jpg)
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/c8/Kuvezdin3.jpg/250px-Kuvezdin3.jpg)
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e0/%C5%A0i%C5%A1atovac_monastery.jpg/250px-%C5%A0i%C5%A1atovac_monastery.jpg)
Na prostoru 50 kilometara dužine i 10 kilometara širine na sremskoj planini Fruška gora, smešteno je šesnaest srpskih pravoslavnih manastira, od kojih je većina vaspostavljena kao živeća.[1] Ova jedinstvena kulturno-istorijska celina utvrđena je za kulturno dobro od izuzetnog značaja za Republiku Srbiju 1990. godine,[1] a predložena je i za upis na listu svetske baštine UNESKO-a.
Šire područje Fruške gore od davnina je bilo bogato svetilištima, a tokom 16. i 17. veka na ovom prostoru je zabeleženo 35 manastira. Od vremena nastanka ovi manastiri nebrojeno puta su pljačkani, rušeni i napuštani, a najozbiljnije su stradali tokom Drugog svetskog rata. Nekoliko manastira je teško oštećeno i tokom NATO bombardovanja 1999.
Manastiri Srpske pravoslavne crkve
Od zapada ka istoku nalaze se manastiri:
- Privina Glava
- Divša
- Kuveždin
- Petkovica
- Šišatovac
- Bešenovo
- Mala Remeta
- Beočin
- Rakovac
- Jazak
- Vrdnik
- Staro Hopovo
- Novo Hopovo
- Grgeteg
- Velika Remeta
- Manastir Krušedol
- Manastir Sveta Petka - Šid.
Istraživači srpske novovekovne umetnosti u Podunavlju utvrdili su izvesnu pravilnost u prostornom sklopu manastirskih hramova, te su one sagrađene u 16. veku povezali sa moravskom arhitekturom srednjovekovne Srbije.
Manastirski hramovi sagrađeni tokom 18. veka predstavljju zanimljivu kombinaciju tradicionalne arhitekture, po ugledu na Novo Hopovo, i baroknog modela preuzetog iz repertoara zapadnoevropske arhitekture.
Zilotski manastir
Pored manastira Srpske pravoslavne crkve, na Fruškoj Gori se nalazi i pravoslavni zilotski manastir na Ugaru. [1] Arhivirano 2010-02-03 na Wayback Machine-u
Literatura
- Branka Kulić, Nedeljka Srećkov, "Manastiri Fruške Gore", Novi Sad 1994.
- Miroslav Timotijević, "Manastir Krušedol", I-II, Beograd 2008.
- Bojana Ibrajter, istoričar umetnosti (NIN, 29.9.2005)
Reference
Vanjske veze
- Fruškogorski manastiri Kompletan vodič kroz Srbiju
- Fruškogorski manastiri
- p
- r
- u