Bijelo more
Bijelo more (ruski: Белое море, finski: Vienanmeri), zaljev je Sjevernog ledenog mora i nalazi se između poluotoka Kola na sjeveru i poluotoka Kanin na sjeveroistoku. U cjelosti pripada teritoriji Rusije, Republika Karelija. Površina mu je oko 95 000 km2.
Bjelomorsko-baltičkim kanalom je povezan s Baltičkim morem.[1]
Hidrografija
Najveći zaljevi su Kandalakšanski, Oneški, Dvinski i Mezenski. Uz nekoliko manjih otoka najznačajniji su Solovetcki otoci. Prosječna dubina mora je 67 m dok je najveća dubina od 340 m izmjerena u Kandalakšanskom zaljevu. Temperatura Bijelog mora je vrlo niska. Vrlo brzi prijelaz između ljeta i zime odražava se i na toplinskim odnosima voda. Srednja temperatura u siječnju iznosi od -10 C° do -13° C dok su u srpnju temperature od 8 °C do 15 °C.
| Petroglifi na Onjega jezeru i Bijelom moru | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
 Rusija | |
| Registriran: | 2021. |
| Vrsta: | Kulturno dobro |
| Mjerilo: | iii |
| Ugroženost: | no |
| Referenca: | UNESCO |
Svjetska baština
Pored Bijelog mora, u okrugu Belomorski, nalazi se jedno od najvećih nalazišta sa petroglifima u Evropi koji dokumentuju neolitsku kulturu u Fenoskandiji. Zajedno sa petroglifima na obalama Onjega jezera proglašeni su za svjetsku baštinu[2]
Lokalitet sadrži 3.411 figura raspoređenih u 11 grupa.[3] Petroglifi Bijelog mora uglavnom se sastoje od rezbarija koje prikazuju scene lova i jedrenja, uključujući njihovu pripadajuću opremu, kao i životinjske i ljudske otiske. Pokazuju značajne umjetničke kvalitete i svjedoče o stvaralaštvu kamenog doba. Petroglifi su povezani sa ostalim arheološkim nalazištima kao što su ostaci naselja i groblja.[4]
U glavnom gradu Karelije, Petrozavodsku, nalazi se nacionalni muzej Karelije sa posebnim odjelom u kojem je kamenje sa originalnim potroglifima i opisom.
Izvori
- ↑ Bijelo more(ru)
- ↑ „Rusija, spomenici upisani na listu svjetske baštine”. UNESCO: Svjetska baština. Pristupljeno 19. 01. 2023.
- ↑ Petroglifi na Onjega jezeru i Bijelom moru - www.worldheritagesite.org - Pristupljeno 17.02.2023(en)
- ↑ „UNESCO: Petroglifi na Onjega jezeru i Bijelom moru”. UNESCO: Svjetska baština. Pristupljeno 19. 01. 2023.
Bijelo more na Wikimedijinoj ostavi
Bijelo more na Wikimedijinoj ostavi
- p
- r
- u
Ålandsko more • Alboransko more • Argentinsko more • Arhipelaško more • Azovsko more • Baffinov zaljev • Balearsko more • Baltičko more • Biskajski zaljev • Botnički zaljev • Botničko more • Crno more • Danski prolaz • Davisova vrata • Egejsko more • Finski zaljev • Foxeov zaljev • Zaljev Fundy • Grenlandsko more • Gvinejski zaljev • Hebridsko more • Hudsonov zaljev • Irmingerovo more • Irsko more • Jadransko more • Jamesov zaljev • Jonsko more • Karipsko more • Keltsko more • Kretsko more • La Manche • Labradorsko more • Levantsko more • Kerčki prolaz • Libijsko more • Ligursko more • Lionski zaljev • Meksički zaljev • Mirtojsko more • Mramorno more • Norveško more • Sargaško more • Sjeverno more • Sredozemno more • Tirensko more • Trakijsko more • Venecuelanski zaljev • Zaljev Campeche • Zaljev Saint Lawrence
Adenski zaljev • Akapski zaljev • Andamansko more • Arapsko more • Bengalski zaljev • Crveno more • Khambhatski zaljev • Lakadivsko more • Malajski prolaz • Mozambički kanal • Omanski zaljev • Perzijski zaljev • Sueski zaljev • Timorsko more • Zaljev Kutch
Aljaski zaljev • Arafursko more • Balijsko more • Bandsko more • Beringovo more • Bismarckovo more • Bohajsko more • Boholsko more • Celebesko more • Čileansko more • Filipinsko more • Floresko more • Halmahersko more • Istočnokinesko more • Javansko more • Japansko more • Južno kinesko more • Kalifornijski zaljev • Kamotesko more • Koraljno more • Korsko more • Makasarski prolaz • Molučko more • Ohotsko more • Sališko more • Savusko more • Seramsko more • Sibujansko more • Solomonsko more • Sulusko more • Tajlandski zaljev • Tasmanovo more • Tonkinski zaljev • Unutarnje more • Visayansko more • Zaljev Carpentaria • Zaljev Moro • Žuto more
